ŠINDOLIĆ: Mnogobrojni kritičari koji su pisali o vašem opsežnom književnom djelu s posebnim uvažavanjem izdvajaju njegovu žanrovsku i stilsku raznolikost. U vašem romanu Daleki rođaci (Una familia lejana, Mexico, Joaquin Mortiz, 1980.) jedan od likova govori: “Umjetnost naracije predstavlja očajnički pokušaj da se ponovo uspostavi sličnost, a da se pri tome ne žrtvuje raznolikost”. Koliko ove riječi imaju veze s vašim osobnim viđenjem vlastitog djela? ...

Ono što me zanima jest početak čitave priče: kako se mladi provincijalac, ni po čemu predodređen da postane piscem, i koji studira zemljopis, upušta u „književnost“, a da nije učinio nikakve prethodne pokušaje, da nije, poput svih, pisao pjesme, i koji štoviše počinje romanom – i to kakvim romanom! – Au château d'Argol? ...

U „Obali Sirta“ pripovjedač spominje Gerrhu, Myrfeju, Thargalu, Urgasonte, Amicto, Salmanoju, Dyrcetu, „opsjedajuće slogove koji su pleli vijence u mome sjećanju.“ Čak ste i izabrali pseudonim, za koji ste objasnili da povezuje Juliena (Sorela) i braću Grakho. Koju važnost za vas ima vlastito ime i kako ono nastaje? Izabrao sam pseudonim kada sam počeo objavljivati, jer sam htio jasno razdvojiti svoju profesorsku aktivnost od one piščeve. Taj pseudonim za mene nije imao nikakvo značenje. ...

Beogradski teoretičar književnosti Novica Milić objavio je tri knjige za godinu dana, što je podvig ne samo za inertnu beogradsku sredinu, već i za kudikamo snažnije teorijske scene. Voluminoznu Političku naratologiju štampala je Akademska knjiga iz Novog Sada, a knjiga je nagrađena kao najbolje delo u oblasti filozofije i teorije književnosti za 2020. godinu. Haosmos Basara i Postestetika objavio je Factum iz Beograda. ...

Nikomu iole upućenom ne pada više na pamet doživljavati strip kao puku komercijalnu cirkusku arenu u kojoj superjunaci na svjetlosni pogon toljagama dobra devetaju mračne sile zla, jer bilo bi to kao izjednačiti film s holivudskom mašinerijom čija se suština, uza sva njezina ozbiljnija ostvarenja i koliko god da hrani mirijade glumaca, scenarista, redatelja i različitih tehničara, svodi na tvornicu zabave kojoj sigurno u cilju nije potaknuti misao nego upravo obrnuto, ...

Književna agentura u Hrvatskoj? U Sandorfu su se toga prvi sjetili pa danas, uz sijaset objavljenih djela živućih hrvatskih autora, intervju s ocem Alana Forda, analizu Meistera Eckharta, Valjarevićev Komo, izbor iz Krležinih dnevnika te prijevode Arendt, Gravesa, Deleuzea, Foucaulta i Varufakisa, u bijeli svijet šalju Perišića, Karakaša, Nuhanovića, Međurečana..., a urednici Darko Milošić i Ivan Sršen i sami potpisuju koji naslov. ...

Ako riječ 'amater' shvatimo u njezinu izvornom značenju, 'zaljubljenik', neće nam biti lako u domaćem književno-stripovsko-glazbenom podzemlju pronaći većeg amatera od Zdenka Franjića, jer njegov Slušaj najglasnije! od 1988. godine, odnosno od prve kasete vinkovačkih Majki, objavio je više od tisuću izdanja, uz nikakvu ili minimalnu zaradu, ozvučivši tako glasove ...

Ime izdavačke kuće Disput, koju je sad već ne tako bliske 1999. godine sa suprugom osnovao politolog i literarni entuzijast Josip Pandurić, u uhu svakog štovatelja birane fikcije i nefikcije zacijelo odzvanja posebno slatko, jer u njezinih su šesnaest edicija, od kojih je najpoznatija višestruko nagrađivana Na tragu klasika, podjednako zastupljeni vrhunski hrvatski i strani autori, uz naročit, u domaćim okvirima vjerojatno jedinstveno dosljedan, obzir prema kvaliteti dizajna i prijevoda. ...

Današnji Vinkovci, u smislu underground glazbene scene, nisu ni sjena onih Vinkovaca iz osamdesetih, kad bi spomen njihova imena svakom iole ozbiljnijem supkulturnjaku diljem bivše države zacijelo razvukao usne u zadovoljan osmijeh ili ga barem nagnao na značajno kimanje, no u 21. stoljeću to nekoć najveće željezničko čvorište samo bi ignorant zaobišao kad je riječ o hrvatskoj književnosti, čemu se prozni dio razloga može pripisati Gordanu Nuhanoviću, a ...