Pokušao sam već nešto reći o Powysovom elementalizmu u istoimenom eseju svoje prve knjige, Riječi pod nosom. Ali to je uglavnom bio negativan govor, usredotočen na ono što taj elementalizam nije. U tom eseju pokušao sam prije svega istaknuti ključne razlike što dijele Powysov elementalizam od onoga što je kasnije postalo poznato pod imenom New age, i pokazati u kojoj je mjeri u njegovu elementalizmu posrijedi nešto bitno drukčije od suvremenih ......

Po povratku iz posjeta Engleskoj početkom 1534. godine, Jean du Bellay, kojeg je Franjo I. ovlastio da kod pape zagovara razvod Henrija VIII., ponovno se našao u Lyonu, a pred njim je bila zastrašujuća mogućnost zimskog prekoalpskog putovanja. Patio je od teškog išijasa, zasigurno pogoršanog putovanjem u Englesku, te se ispovjedio prijatelju da mu je zbog nepodnošljive boli predstojeće putovanje nezamislivo, čak i kada bi putovao u nosiljci. Sudbinom ili Slučajnošću predodređeno, Du Bellaya prijatelji zamole da nagovori slavnog ......

No 'svemu lijepom dođe kraj' pa su i Rabelaisovi sretni dani u ovoj živahnoj skupini doktora filozofije bili kratkoga vijeka. Na ovoj su životnoj prekretnici njegova sredstva za život presušila. Nije još mogao početi prakticirati liječništvo, a ostali poslovi su mu, budući da je bio svećenik, bili zabranjeni. Što mu je bilo činiti? Stotinu godina prije ove epohe u ljudskoj povijesti, čak i pedeset godina prije, barem kada je Francuska u pitanju, nije bilo prilike za ......

Konačno, i ovdje se nužno postavlja pitanje religije. To ne samo da nije pitanje koje bi se općenito moglo izbjeći nego je i pitanje koje je od ključne važnosti za svakog umjetnika. Pogotovo velikog umjetnika. I pogotovo velikog umjetnika riječi. Moglo bi se čak reći da je velik umjetnik, i pogotovo velik umjetnik riječi, onaj tko je najviše i najposebnije obuzet religioznim pitanjem. Jer, suprotno mišljenju mnogih, religija nema mnogo veze s ......

Još se uvijek ne zna točan datum rođenja Françoisa Rabelaisa, no nesumnjivo je rođen krajem petnaestog stoljeća, u nekoj od godina između 1483. i 1494., a sigurno je i da je umro u Parizu 1553. Ako mu velikodušno odlučimo vjerovati, možemo si zamisliti da je ovaj veliki ljubitelj života uživao u onome što je između šezdeset i sedamdeset godina volio i što je nas poučavao da volimo. Najbolja se tradicija i najveći autoriteti, ne baš s potpunim uvjerenjem, ali s velikom ......

Doista, rasprava koja je uslijedila između Myrddina Wyllta i Sylvanusa Is-Coeda bila je tako zapanjujuća da je gurnula u pozadinu sve ostalo. "Pitajte me što god želite, dragi prijatelju." Savjetnikove riječi bile su smirene i tihe. Bile su čak blage. Porius ga je začuđeno pogledao; a kad je krajičkom oka ugledao Gwendydd, bezmalo je mogao čuti njen uzdah olakšanja. ......

Moj cilj u ovoj knjizi zapravo je pružiti što potpuniji odraz velikim likovima u književnosti koji su me toliko dugo opsjedali. Taj skromni odraz prolazi, kao što oni prolaze, iz slike u sliku, iz eidolona u eidolon, nezaustavljivom strujom moje vlastite svijesti. Većina knjiga kritičkih eseja stavlja sebi u zadatak, očitujući neoprostivu obijesnost, procjenjivati i suditi, sa svog tričavog provincijalnog pijedestala, velike Sjenke koje podvrgava ......

Nijednog ljubitelja knjiga koji u sebi ima odanost i poštenje pravoga učenika, čim započne s bilo kakvim ozbiljnim istraživanjem 'slučaja' Rabelais, 'slučaja' koji traje četiri stotine godina, neće zaobići iznenađenost neobičnim i posebnim razlozima, od kojih su neki stvar puke slučajnosti, a drugi iskalkulirane namjere, koji su doveli do toga da se najveći humorist našeg bića zapadnoga svijeta, u prilično doslovnom smislu, nalazi ostavljen na polici. ......

Sudsko ubojstvo te dvojice slobodnih mislilaca od uglednog javnog mnijenja Massachusettsa bio je događaj pun važnih implikacija koje uvelike potkrepljuju Spenglerove znamenite teorije. Uspoređujući suvremenost sadašnjega trenutka u našoj zapadnjačkoj ili faustovskoj "civilizaciji" sa sličnim trenutkom u drugim umirućim "kulturama", sadašnje doba točno odgovara helenističko-rimskoj epohi. Prema Spenglerovu mišljenju, obilježja naše suvremenosti su ......

Najljepša knjiga Biblije je prva. No osobitu vrstu ljepote koju sadrži Postanak, tu najčišću esenciju poetskog pripovijedanja, u njenom najpročišćenijem obliku nalazimo u samo nekoliko poglavlja. To nisu priče o Padu Čovjeka ni priča o Potopu, nego mnogo prizemnije i ljudskije stranice posvećene onim priprostim stanovnicima prvobitne pustinje, likovima živim i izražajnim poput Rembrandtove slike – Abrahamu, Izaku, Sari, Hagari, Rebeki i Raheli.......