Vjerovali ili ne, ali pisana povijest anarhizma u Hrvata počinje baš u gradu u kojemu izlaze novine koje držite u ruci. Naime, 1875. godine u Osijeku je osnovana prva anarhistička udruga na ovim prostorima. I to nije sve: anarhizam i Slavonija povezani su također gotovo tridesetgodišnjim egzistiranjem anarhističke komune, koja je bila osnovana u selu Duboviku kraj Slavonskog Broda. Nestala je dolaskom komunista na vlast - veliki tata nije dopustio ni naznaku volje da od djece prima lekcije o tome kako se ista prave.

U Splitu je postojao nogometni klub Anarhos (koji, doduše djeluje i danas, pod imenom NK Split). Eto još nekoliko dokaza da su Hrvati uvijek voljeli pjevati zabranjene pjesme.

Koliko su imali sluha, druga je priča, ali u anarhizmu, čini se, imamo nekakav kontinuitet, tako da strip Wildcat dolazi na tlo koje je imalo ili ima sluha za note izvan notnog sustava.

Strip je djelo Donalda Roouma, a izvorno je izlazio u novinama anarhističkoga kolektiva Freedom Press. Glavni je junak životinja, jer autor po vlastitom priznanju ne zna crtati ljude-radi se zapravo o isticanju dominantne karakterne osobine nekoga soja ljudi-primjerice policajci su svinje itd. Strip na prvu loptu komentira aktualnosti datoga trenutka, od bombardiranja Iraka i Sadama Husseina, kao i Srbije i Slobodana Miloševića, pa do zgoda i nezgoda koje obični građanin može proći u susretu sa vlašću u bilo kojem obliku. Povremeno možda pomalo i pljesnjiv, jer je danas stvarnost debelo nadmašila svako karikiranje koje doživljava u umjetnosti, ipak svjedoči duh jednog vremena. Pogotovo što je iz takvih frakcija nastalo sve što bismo mogli nazvati lijevim šepavim pokretima koji egzistiraju i danas. Na stranu što je ultimativna revolucionarnost nešto od čega vam se može okretati u stomaku ( a u stripu je ironizirana i ona), ali zasadi anarhizma omogućili su nastajanje pokreta kao što su zeleni,društva za zaštitu životinja itd. Osnovni postulat: važno je biti uporan, dosadan.

U skladu sa politikom kojoj je odvratna svaka politika, tri se table ovoga stripa mogu prenijeti bez konzultiranja autora.

Iza cijele priče zanimljiva je biblioteka kojoj je inicijator i ključni čovjek Marko Strpić (koji je i iznio u javnost podatke o povijesti anarhizma u Hrvata s početka ovoga teksta). Osim ovoga stripa o divljem mačku (inače to je jedan od simbola anarhističkog pokreta) u okviru edicije objavljene su knjige iz kojih je moguće shvatiti anarhizam kao duhovni stav: radovi Emme Goldman i Lise Bendall itd.

Najveća zasluga što se anarhizam po drugi puta u svom koliko-toliko aktualnom izdanju pojavio u našem gradu pripada Renatu Kutleši, djelatniku knjižare Truhelka, u kojoj je moguće doći do ovih brzih reakcija na spore mlinove vlasti koji će nas izgleda sve na koncu usitniti.