Ekskurs 7 (nakon posljednjeg dana) Misao vremena. Ono biti-bio u Hegela i Heideggera. Apsolut i Ereignis. Apsolutni Glas. Neizreciva predaja. Kraj povijesti u Hegela i Heideggera. Ono biti-bio i nikad bio. Povijest bez usudnog slanja. Problem žrtvovanja. Temelj nasilja i nasilje temelja. Ako Glas označava zbivanje jezika kao vrijeme, ako je mišljenje ono iskustvo jezika koje u svakoj propoziciji...
Mitologem Glasa u kasnoantičkoj mistici. Figura Sigḗ u valentijanskoj gnozi. Šutnja kao prebivanje Logosa u Bogu. Mitologem glasa šutnje kao ontologijskog temelja jezika pojavljuje se već u kasnoantičkoj, gnostičkoj i kršćanskoj mistici. U Corpus Hermeticum I. 31, Bog zazivan kao »neizreciv i neizraziv« (ἀνεκλάλητε, ἄρρητε) ipak se »izgovara glasom šutnje« (σιωπῇ φωνούμενε). Posebno je značajna...
Sedmi dan Iskustvo događanja riječi u pjesništvu. Topika i događaji jezika. Događanje riječi kao ljubav u provansalskih pjesnika. Razo de trobar i ars inveniendi. Doživljeno i spjevano. Tenzo de non-re Aimerica de Peguilhana. Čitanje Leopardijeve idile L’infinito. Značenje metričko-muzičkog elementa u pjesništvu. Muza kao iskustvo nedohvatljivosti mjesta riječi. Poezija i filozofija. Stih i...
Osmi dan Glas [La Voce] kao izvorna metafizička artikulacija između prirode i logosa. Značenje i pokazivanje. Status fonema. Bitni odnos između jezika i smrti kao Glas. Logika i etika. Glas [La Voce] kao čisto htjeti-kazati (ništa) i kao etički element. Jedinstvo logike i etike kao sigetika. Negativni temelj i znanje bez temelja. Filozofija i tragedija. Filozofija kao nastavljanje tragičke...
Ekskurs 3 (između četvrtog i petog dana) Što je u glasu? Hermeneutički krug u De interpretatione. Derrida i gramma. Gramatologija kao fundamentologija. Izoliranjem dimenzije koju smo označili terminom Glas, filozofija odgovara na pitanje koje bi, referirajući se na njegovu implicitnu formulaciju u Aristotelovu Περὶ ἑρμηνειας, moglo glasiti: Što je u glasu? Što su τὰ ἐν τῇ φωνῇ? Naime, ovo...
Ekskurs 1 (između drugog i trećeg dana). Aristotel, Ovo i prvo bivstvo. Τό τι ἦν εἶναι. Pokazivanje i kazivanje. Da problem pokazivanja i »Ovoga« nije poseban problem Hegelove filozofije niti je, za mišljenje Fenomenologije, slučajan početak, odabran između mnogih drugih mogućih početaka, već naprotiv predstavlja, na određeni način, izvornu temu filozofije, očito je iz njegova pojavljivanja u...
Heidegger i Glas. Jezik nije glas živoga bića čovjek. Čovjek je na mjestu jezika bez imanja glasa. Stimme i Stimmung. Mišljenje smrti i mišljenje Glasa. Glas [La Voce] kao glas bitka. Postoji li u Heideggerovu mišljenju nešto poput »mišljenja Glasa«, u kojem se pokazuje izvorna povezanost problema onog negativnog s Glasom? Prije svega, treba reći da se problem glasa (glasa životinje) ne postavlja...
Četvrti dan Mjesto jezika i negativitet. Glas i problem pokazivanja. Dimenzija značenja glasa. Augustin i mrtva riječ. Gaunilo i misao samog glasa. Roscelin i dah glasa. Drugi Glas: događanje jezika kao izvorna artikulacija. Glas [La Voce] kao kronoteza: događanje jezika i vremenitost. Glas [La Voce] kao negativni temelj i mjesto negativiteta. Dasein, biti-ono-tu, das Diese nehmen, uzeti Ovo: ako...
Ekskurs 2 (između trećeg i četvrtog dana) Gramatika i teologija. Božje ime. Mistika i neimenljivo ime. U srednjovjekovnom mišljenju su gramatička i teološka refleksija tako čvrsto isprepletene, da se razmatranje problema najvišeg bitka ne može razumjeti, ako se ne uzme u obzir gramatičke kategorije. U tom je smislu teološko mišljenje, unatoč povremenim polemikama teologa o primjenjivanju...
Treći dan Tu i ovo. Problem značenja zamjenica. Gramatika i logika. Zamjenice i transcendentia. Problem pokazivanja. Zamjenice kao shifters. Zbivanje jezika. Dimenzija značenja zamjenice i problem bitka. Shifters kao jezična struktura transcendencije. Da i diese (kao there i this u engleskom jeziku, hic prilog mjesta i hic pokazna zamjenica u latinskom, no također i kao ci i questo u talijanskom)...