***
Krvarim na tvoje smeđe cipele
Bez zvuka, bez emocije
Kao kad bi se stari vraćao kući pijan
Kaiš spreman, ja izazivam
Ako neće mene
Hoće mamu ili sestru
To je gore od nogu i leđa
Purpurom išaranih
Mislim na konje
Dok se znoji iznad mene
Ja povraćam
Tišina prekinuta udarcima
On polagano gubi volju
Pada u krevet
Obnevidio od cuge
Sada je moj red
Da nožem prekinem zlo
Patricid
grijeh za bogove
A Isus se ne miješa
I on ima Oca
***
Nosim križ vlažnim poljima
Blato po(d) mojim krilima
Usporava moj dah do treptaja
Jedina mi je milost ona palog anđela
I ne dam se još
Iako krv od bičeva ključa po leđima
Samo uzvisujete moja nedjela
Dok smijeh odjekuje klancima
Znam da moj otkupitelj živi
Brine li već je druga priča
Moj vrisak kao rođenje uboga
I smrt čeka na drugim vratima
Okrećem se zidu
Čekam da progovori
Da prigrli moju sjenu
Kao što su to radili zen majstori
Ostajem sam
Iscrpljen od bola
Od mene niti vrisak niti tišina
Ostaje samo na stolu čaša pelina
Podignite ju sa mnom braćo
Za sve one koji se još bore
Koji prihvaćaju zlo a ne uzvraćaju istim
Sveci su to ili bar ja tako mislim
***
O koliko su te bičevali, Kriste
Drhtim dok o tome govorim
Neiskazive riječi u mom grlu
Zapinju u mom izdahu
Kažu mi da si za mene patio
Ali ja to ne vidim
Život mi je isti
Kao i onih koji u tebe ne vjeruju
Nisi ti kriv
Ubili smo te jer smo vjerovali
U svoju istinu
I tvoju svetu knjigu
Da mogu napisati pjesmu
O tome koliko te volim
I koliko si me povrijedio
Ne znam bi li oproštenje zaslužio
A ja idem iz časa u čas
Lutam zemljom gore dolje
Mira ni na tren
U tvojoj smrti i ja sam osuđen
***
Stojimo ja i on
Pred ogledalom
Život i pjesnik
Gubitnik i njegov bol
Teško je glumiti u predstavi
U kojoj nisi glavni lik
No što je život
Do okrutan mađioničarski trik
Otvaraš gubicu
Pokazuje zube
On se ne osvrće
Na tvoj nečujni krik
Sam sa sobom
U kupatilu pred ogledalom
Pitaš se jesi li ti život ili je život ti
Bez tebe se ne može ostvariti
Zaplesati ću svoj zadnji ples
Nečujan valcer u praznoj dvorani
Sam s glazbom bez ritma
Sljedeći korak vodi me istini
Dok padam s mosta
Pitam se je li život doista dosta
Što li sam ja to tražio
A da je bilo skuplje od mog života
***
Prvi stih nema pjesmu
Tiho razmišlja o tebi
Prazna stranica crvenog notesa
Čeka vijesti
Oblak obavija zelenu tintu
Riječi koje izlaze su boje krvi
Slažu se s bojom uprljanih freski
Napisano je sve
Riječi me upućuju na ono što smo prošli
Ljubav, smijeh, prezir i strast
Volim te kao što se voli pero
Iznad svega ti, Uskrsli
Otvori ruke i primi me ljubljeni
Prije nego dođu po tebe
Daj da iskoristimo ove minute
Prije nego te život pozove
Kao udarac u trbuh nerođene bebe
Kao sigurnost dojenčeta u smrt
Takva je moja ljubav spram tebe
Teška a prekrasna
I sve bih dala
Da zajedno klečimo opet u molitvi
Prije nego zadnji put raširiš ruke
Na Golgoti