Marek Hłasko

Jedan od najznačajnijih pisaca iz generacije koja se na poljskoj književnoj sceni pojavila pedesetih godina prošloga stoljeća, rodio se u Varšavi 1934. godine. Nakon sloma varšavskog ustanka s majkom putuje po Poljskoj, ne bi li se 1946. nastanio u Wrocławu. Nakon što je iz nekoliko škola izbačen zbog nedoličnog ponašanja, zauvijek napušta školovanje i zapošljava se kao vozač kamiona. Otad pa do kraja života promijenio je na desetine poslova, između ostalog radeći kao dostavljač, radnik u čeličani, novinar, urednik jednog od najpopularnijih časopisa pedesetih Po Prostu, terenski dopisnik časopisa Trybuna Ludu, filmski scenarist, statist, lovac na zmije, preprodavač na crnoj burzi, radnik na gradilištu…

Kao književnik debitirao je 1954., 1956. objavljena mu je zbirka pripovijedaka Prvi korak u oblacima. G. 1958. odlazi iz Poljske nakon niza skandala i nakon što su mu rukopisi dviju knjiga pripovijedaka odbijeni za objavljivanje. Pariz, München, pa Italija, Švicarska, Berlin sljedeća su mjesta u kojima pokušava zaraditi za život, neprestano životareći na rubu gladi. Od 1959. do 1961. živi u Izraelu, radeći na crno najgore moguće poslove, zatim je u Njemačkoj, pa u Sjedinjenim Državama, kamo je otišao ne bi li radio s Romanom Polańskim, i ondje stječe pilotsku naobrazbu. Jedan je od najživopisnijih i najkontroverznijih likova u poljskoj književnosti. U zemlji je bio napadan za nihilizam, dekadenciju i kontrarevoluciju, optuživan za izdaju i špijunažu, a objavljivanje njegovih djela bilo je zabranjeno do sredine osamdesetih godina. Na Zapadu su ga zvali «komunističkim Jamesom Deanom». Izbor iz pisama koje ovdje donosimo u neku ruku prati potku Hłaskova autobiografskoga romana Lijepi dvadesetogodišnjaci, ona se čitaju poput kakvog uzbudljivog avanturističkog romana i otkrivaju sve bogatstvo Hłaskova kratkotrajnog boravka na ovom svijetu. Pisma donose portret pisca u nastajanju, njegov mučan i složen odnos s majkom, emigraciju, surovu borbu za kruh svagdašnji, razvoj Hłaska kao pisca i njegov strelovit uspjeh, popraćen nesređenim i burnim privatnim životom, uslijed čega je gubio prijatelje i često mijenjao mjesto boravka živeći uglavnom na rubu gladi, piščeve dvojbe oko povratka u zemlju, peripetije proizašle iz djelovanja poljskih tajnih službi koje su na Zapadu ustrajno radile na rušenju Hłaskova ugleda, njegovi odnosi s poljskim emigrantskim krugovima koji su bili sve samo ne srdačni, složen odnos s Jerzyjem Giedroycem, Hłaskovim izdavačem, put u Ameriku, zemlju koju je smatrao ostvarenjem snova te ponovni mučan povratak u Europu gdje ga je dočekala smrt. Umro je 14. VI. 1969. od posljedica ispijanja smrtonosne količine tableta za spavanje pomiješanih s velikim količinama alkohola. Cjelovito izdanje Pisama objavljeno je u Poljskoj 2014. i može poslužiti kao posljednje autorovo djelo kojim je čitateljima pokušao dočarati ono što je cijelog svog burnog i kratkog života tražio: sebe.