Prelomiti

Tisuće dana bez sna
I nemir rastrzanih žica
I trzanje u danu,
I korak naprijed, nazad,
Povratak u mrežu,
Vraćanje u priču
I opet isti kratki dah,
I dugi sati čekanja,
I stand by kulisa s tri
Psa i vrtom punim ruža
I onda prelom, bacanje
U stranu vreće svega
I šetnja po živici,
Šišanje duge trave i
Napokon prelom.
Kao daska na dva dijela,
Za peć i trajno grijanje
Na dnu. Iskorak.

Ozreliti

    Za S.

Privatni telegrami slani su u doba buđenja. U tri ujutro.
Snijega više nije bilo.
Točke umjesto riječi, ispovijest u dahu.
Kapitalizam nije smrvio afektivnost.
Djeca anđeli plešu u bijelim opravicama,
U zrak bacaju balone i zvijezde pune helija.
Odmaknuti od svijeta, sklupčani oko kreveta
Uče abecedu i rukama oblikuju križeve u zraku, od drveta koje svijetli.
Ako rad ne zbrajamo kao fluks kovanica
Koje teku iz željeznih trezora,
Papirnati zmajevi povest će nas na još jedno putovanje. Koža će biti kao dječja, a duh zreo kao

napukli nar po sredini zime.

Čitanja

Krećem iz sredine knjige
Oljuštim koštice i koru iznutra
Možda se vratim na prvu stranicu
A možda zaspem uz ugašen mobitel.
Sve tako teče mimo mene.
A ja sam u odjeći koja se suši po

Foteljama i madracima ostavljajući
Miris u sobi koji prekriva knjige.
Brišem prašinu s knjiga u boravku,
Kaže, stalno pada, kao snijeg u
Alpama, ali ovdje više nema snijega,
Samo knjige koje se čitaju iz svih smjerova
Kao da automobili farovima osvjetljavaju
Grad u kišnoj noći.

Opet rođena

Vidim šljivik, polje, potok
Kuću od drva, čujem konje,
I niz strmi put selom kola
Se kotrljaju kao saone,
Snopovi kukuruza i harmonika,
Druga zemlja, rijeka, smrt,
Zavoji i gaze, bijeg u dolinu,
Bivanje u tisuću praznih slika,
Čekanje pokreta ruku nečijih,
Osluškivanje odumiranja,
Opet slike, pogledi prema nebu,
Konji, tatine čahure, majčina briga,
Skačem, letim, tišina ravnice,
Opet rođena, ispočetka, plamen
Plast sijena, stog i širina.